Američka i svjetska javnost s nestrpljenjem očekuju rezultate predsjedničkih izbora. Demokratski kandidat Džo Bajden, kako sada stoje stvari, na korak je od trijumfa na najnapetijim izborima u istoriji Sjedinjenih Američkih Država. Ovo je najveći odziv u poslednjih 120 godina. Mada ništa još nije gotovo, Bajden koji je, prema najnovijim podacima, osvojio jednu od tri ključne države – Viskonsin, a smiješi mu se i pobjeda u Mičigenu, mogao bi uskoro da slavi. Ono što je, međutim, izvjesno, repubilikanski kandidat Donald Tramp i njegov tim, kojima bi upravo pobjede u Mičigenu i Viskonsinu osigurale još jedan mandat u Bijeloj kući – sigurno neće priznati poraz lako.

Oni već najavljuju da će tražiti ponovno prebrojavanje glasova u ovim dvjema državama. Budući koliko je preokreta svijet gledao u najnapetijoj izbornoj noći, jasno je da ništa nije sasvim izvjesno, osim možda da Americi, šta god da se desi, prijeti haos.
– Uvrjeni smo da smo pobijedili – rekao je kandidat demokrata na predsjedničkim izborima u SAD Džo Bajden.

Započeo je obraćanje riječima da su juče pokazali da je „demokratija srce naše nacije, kao što je to bilo dva vijeka”.

– Čak i tokom pandemije (Kovida-19) više Amerikanca je glasalo na ovim izborima nego ikada u američkoj istoriji – više od 150 miliona ljudi. To je odlično. Ovdje ljudi vladaju. Sve zavisi od ljudi. Oni odlučuju ko će biti novi predsjednik Amerike. Sada, nakon duge noći u kojoj su brojani glasovi, jasno je da ćemo pobijediti u dovoljno država i time dobijamo 270 elektorskih glasova da pobijedimo na izborima. Nisam ovdje da proglasim pobjedu, već da vas obavijestim, kada prebrojavanje bude završeno, da ćemo biti pobjednici – kazao je Bajden.
On je rekao da je pobijedio u Viskonsinu, kako su ranije brojni američki mediji i objavili.
– U Mičigenu vodimo sa više od 35.000 glasova i taj broj, odnosno razlika, raste. To je znatno veća razlika u glasovima nego što je predsjednik Tramp imao u Mičigenu 2016. godine. U Mičigenu će uskoro biti završeno prebrojavanje glasova, možda već danas. Osjećam se veoma dobro zbog Pensilvanije. Pobjeđujemo sa 75 odsto glasova (poštom) u Pensilvaniji. Pobijedili smo u Arizoni i Nebraski – dodao je demokratski kandidat.
Podsjetimo, nakon objave da će Tramp tražiti ponovo brojanje glasova u Viskonsinu i Mičigenu, na Tviteru se oglasio i njegov protivkandidat Džo Bajden. On je napisao da „Tramp ne odlučuje ko će biti novi pobjedik izbora već američki narod”.

– Da bismo bili sigurni da će svaki glas biti izbrojan, uložićemo sav napor za zaštitu prava glasa na održanim izborima – napisao je Bajden.

Štab američkog predsjednika Donalda Trampa objavio je da je podnio tužbu za zaustavljanje prebrojavanja glasačkih listića u Mičigenu.
U saopštenju se napominje da Trampovom timu nije omogućen pristup lokacijama za brojanje radi posmatranja procesa brojanja, što je zagarantovano zakonom.
– Danas smo podnijeli tužbu mičigenskom sudu da bismo zaustavili brojanje dok se ne odobri odgovarajući pristup. Takođe, zahtijevamo da pregledamo one glasačke listiće koji su otvoreni i prebrojani dok nismo imali pristup – navodi se u saopštenju.
Demokratski kandidat Džo Bajden postigao je ono što nijedan demokratski predsjednički kandidat nije u poslednje 72 godine, tačnije od 1948. godine – osvojio je tradicionalni republikanski bastion Arizonu. Ali tu se nije zaustavio. On je oborio još jedan nesvakidašnji rekord. Iako još nisu izbrojani svi glasovi, prema poslednjim projekcijama, Bajden je postao predsjednički kandidat koji je dobio najviše glasova u istoriji!
Zbir Bajdenovih glasova, prema poslednjim podacima, iznosi 69.759.833, što je više i od rekorda Baraka Obame koji je 2008. godine sakupio 69.498.516 glasova. S druge strane, to je za 3,9 miliona glasova više nego što je imala Hilari Klinoton tokom bitke za predsjedničko mjesto s Bajdenovim protivkandidatom Donaldom Trampom 2016, piše „Gardijan”.
Republikanski kandidat i aktuelni predsjednik Donald Tramp do sada je prikupio 67.160.663 glasa, čime je takođe premašen rekord od prije četiri godine, što Trampa po ovom kriterijumu svrstava na treće mjesto.
To su samo pokazatelji, podsjeća britanski „Gardijan”, da je izlasnost Amerikanaca na ove izbore bila ogromna. Više od 100 miliona birača iskoristilo je mogućnost prijevremenog glasanja.
Još od preksinoć dva kandidata smjenjuju se na tronu u tri ključne države – Mičigenu, Viskonsinu i Pensilvaniji. I mada je svijet zaspao sa Trampom u vođstvu, probudio se sa dominacijom Bajedna u čak dvije od tri ključne države.
Prema najnovijim informacijama, Bajden je praktično osvojio Viskonsin, gdje vodi za gotovo 20.000 glasova ispred Trampa. U toj ključnoj državi ostali su da se prebroje još glasovi iz jednom manjeg mjesta, ali se može očekivati da oni neće izmijeniti rezultat. Istovremeno, Bajden vodi i u Mičigenu, ukoliko se trenutne procjene ostvare i demokratski kandidat uzme obje ključne države.
Prema statistici „Njujork tajmsa”, u Viskonsinu je prebrojano 98 odsto glasova i Bajden vodi sa 49,4 naspram 48,8 koliko ima Tramp. Razlika je slična i u Mičigenu, gdje je prebrojano oko 94 odsto glasova: Bajden 49,6, Tramp 48,7. Ukoliko osvoji ove dvije države, Bajden će dobiti ukupno 26 elektorskih glasova, a uz Arizonu, gdje su demokrate poslije 70 godina prvi put na korak od pobjede i Nevadu, gdje Bajedan takođe vodi sa 49,3 odsto naspram 48,7 – pobjeda mu je zagarantovana. Inače u Nevadi je prebrojano oko 86 odsto glasova, a procenat prebrojanih je najmanji u Las Vegasu i Rinu, što se smatra da ide u korist Bajdenu.
U ovom scenariju, čak i da Tramp osvoji treću kolebljivu državu – Pensilvaniju, u kojoj trenutno vodi, ali čije konačne rezultate, prema najavama, nećemo imati do petka – Bajden je pobjednik.

U svakom slučaju, Tramp neće otići bez borbe.
Izborni štab republikanskog kandidata najavio je da planira opsežnu pravnu istragu u državama u kojima je razlika u glasovima na predsjedničkim izborima u SAD trenutno mala, a to su Viskonsin, Mičigen i Pensilvanija. Drugim riječima, oni traže da glasovi u ovim državama budu ponovo prebrojani.

Pravne i političke bitke između dva tima u slučaju spora u vezi izbornih rezultata mogle bi potrajati sedmicama.

Rani izborni podaci pokazali su da demokrate poštom glasaju u mnogo većem broju od republikanaca. U državama poput Pensilvanije i Viskonsina, prebrojavanje tih glasova odvija se nakon dana izbora.

Stanje od 3. novembra pokazuje da Tramp ima prednost sa birališta, jer se glasovi u odsustvu nisu brojali.

Demokrate su izražavale zabrinutost da bi Tramp mogao da pokuša proglasiti pobjedu prije nego što se završi brojanje glasova poštom, kao što je to i uradio u srijedu.

Žalbe koje bi se pokrenule mogle bi doći do Vrhovnog suda, kao što se desilo 2000, kada je republikanski kandidat Džordž V. Buš nadmašio demokratu Ala Gora na Floridi za svega 537 glasova, nakon što je Vrhovni sud zaustavio prebrojavanje glasova.

Tramp je samo nekoliko dana prije izbora imenovao Ejmi Konej Beret za sudiju Vrhovnog suda, čime je prednost konzervativaca u sudu koji bi ga mogli podržati u slučaju potrebe, ojačala na 6-3.

Iako izborni zakon SAD kaže da se sve glasačke kutije treba prebrojati, te da mnogim državama treba do nekoliko dana da završe posao sa brojanjem, Tramp tvrdi da je na strani zakona: „Želimo da se zakon promijeni na ispravan način. Ići ćemo na Vrhovni sud. Želimo da se prebrojavanje zaustavi“.

Neki se plaše da bi čitavi izbori mogli stići do Vrhovnog suda, kao 2000. kad je ova institucija odlučila o pobjedniku, Džordžu Bušu, čiji je rival bio Al Gor. Tramp je nedavno imenovao sudiju u Vrhovni sud (Ejmi Koni Baret), a neki smatraju da se on nada da bi ona mogla da presudi njemu u korist u slučaju bilo kakvog izbornog spora.

– Vrhovni sud ima predimenzioniranu ulogu jer se politizovao. Mislim da Tramp gleda na sud, očekujući određeni ishod, ali ne mislim da je taj ishod zagarantovan. Sud treba da misli na sopstvenu legitimnost. Da li je moguće da sud donese neku vrstu odluke koja bi odredila ishod? Apsolutno – rekla je Tolson dodajući da smatra da će se glavni sudija potruditi da izbjegne tako nešto.

Prije dvadeset godina, sat vremena nakon što su se zatvtorila biračka mjesta na američkoj istočnoj obali, uključujući i važnu saveznu državu Floridu, televizijske mreže proglasile su predsjedničku trku: demokrata Al Gor je pobijedio. Poražen je republikanac Džordž V. Buš.

To je bilo u novembru 2000, a glasanje naroda na ivici žileta značilo je da je teško definitivno proglasiti pobjednika.

Međutim, zapravo nekoliko sati kasnije, TV mreže učinile su nešto bez presedana: kako su se brojali dodatni glasovi, uključujući glasove putem pošte, povukli su svoje proglašenje pobjede za Gora i promijenili je u pobjedu za Buša.

Zatim se margina suzila do tačke kada je naloženo zakonski propisano ponovljeno brojanje. Sledećih 36 dana advokati su nadzirali i borili se oko glasačkih listića na Floridi.

Buš je proglašen pobjednikom tek 12. decembra 2000. godine, nakon što je američki Vrhovni sud ušao u priču i naredio da se prekine brojanje na Floridi.

Kako su prolazili sati 4. novembra nakon zatvaranja birališta, još nije bilo jasno ko je pobijedio: sadašnji predsjednik Donald Trump ili njegov demokratski rival Džo Bajden.

U Pensilvaniji su republikanci uputili tužbu kako bi spriječili službenike da broje neke glasačke listiće koji su primljeni do tri dana nakon dana izbora. Slučaj je stigao do Vrhovnog suda SAD, koji je odbacio tužbu, što znači da se ti listići mogu prebrojati.

Pensilvanija nije bilo koja država. Ove godine se smatra ključnom državom – jednom od nekoliko država koje su u prošlosti išle između republikanaca i demokrata – i konačni rezultat biće presudan za određivanje ukupnog pobjednika.

U Viskonsinu je američki Vrhovni sud donio drugačiju presudu u paralelnom slučaju, presudom koja je efektivno blokirala slično produženje za brojanje glasačkih listića.

Podsjetimo, potrebno je najmanje 270 elektorskih glasova od ukupno 538 za pobjedu na izborima.

Demokrate su na putu, kako se i očekivalo, da zadrže kontrolu nad Predstavničkim domom Kongresa. Ali, prema podacima agencije AP, ima još 66 trka čiji ishod nije poznat.

Da bi osvojili većinu i u Senatu potrebno je da zadrže sva postojeća i osvoje četiri nova mjesta u slučaju da predsjednik Tramp dobije drugi mandat, ili tri ukoliko pobijedi demokrata Džo Bajden.

Prema projekcijama agencije AP, dobili su Arizonu i Kolorado i za sada imaju 45 mjesta, dok republikanci imaju 47. Još šest senatskih trka nije odlučeno.

Republikanski senator Mič Mekonel iz Kentakija, lider republikanaca u Senatu, osvojio je svoj sedmi mandat.

Trampov saveznik, republikanski senator Lindzi Grejem porazio je demokratu Džejmija Harisona, bivšeg predsjednika Demokratske partije Južne Karoline. Demokrate su se nadale da bi Harison, koji je prikupio rekordnih 57 miliona dolara donacija u jednom tromjesečju – što je rekord u trkama za Senat – uspjeti da preokrene tu državu ali je Grejem zadržao svoje mjesto.

Kontrola nad Senatom mogla bi da zavisi od ishoda glasova u DžorDžiji, gdje se biraju oba senatora – jedan na prijevremenim izborima koji su bili trka troje kandidata, a drugi krug se održava tek 5. januara 2021, što znači da pitanje većine u Gornjem domu američkog Kongresa možda neće biti odlučeno prije početka naredne godine.

– Ne možemo dobiti zvaničnog pobjednika izborne noći – kaže profesor prava Univerziteta Ohajo Edvard Foli.

– Čak i uz scenario u kojem imamo najviše jasnoće ove godine, to je i dalje sve nezvanično bez potvrđenih rezultata. Da li ćemo čak imati kapacitet da dobijemo projektovanog pobjednika? Odgovor na to može biti da, zavisno od toga kako se stvari razvijaju u različitim državama, ali odgovor može biti i ne, s obzirom na proces prebrojavanja glasova, naveo je on, ukazujući da javnost mora shvatiti da se priča može razviti u različitim pravcima.

Prema Ustavu SAD, kandidat koji dobije većinu od 538 elektorskih glasova, poznatih kao Izborni kolegijum (Electoral College), osvaja bitku za predsjednika.

Prije četiri godine, Tramp je izgubio od demokratkinje Hilari Klinton prema ukupnom broju glasova u SAD, ali je imao 304 elektorska, naspram 227 koliko je osvojila Klinton.

Kandidat koji osvoji većinu u nekoj od saveznih država, dobija sve njene elektorske glasove. Pojednostavljeno, ako neko u Kaliforniji pobijedi sa 0,1 posto glasova više, on će dobiti svih 55 elektorskih glasova te države, a njegov protivkandidat nijedan. Isto je u slučaju i da, hipotetički, dobije svih 100 posto glasova. Broj elektorskih glasova i dalje je isti.

Izborni kolegijum sastaje se 14. decembra, kada se vrši glasanje sa, takoreći, već poznatim ishodom.

No, neki su spomenuli scenario u kojem guverner i zakonodavstvo u državi sa neizvjesnim rezultatima mogu podnijeti dva različita izborna rezultata. To su Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin i Sjeverna Karolina, koje imaju demokratske guvernere, ali i zakonodavstvo koje kontrolišu republikanci.

Prema pravnicima, nejasno je da li bi Kongres prihvatio guvernerovu verziju rezultata, ili uopšte ne bi ubrojao elektorske glasove te države.

Kroz istoriju je bilo presedana. Tako je Florida, čije je zakonodavstvo bilo pod kontrolom republikanaca, 2000. razmatrala da podnese svoje elektorske rezultate prije nego što je Vrhovski sud stavio tačku na nesuglasice Buša i Gora.

Godine 1876, tri države su imenovale „dvoboje elektora“, primoravajući Kongres da 1887. usvoji Akt o izbornom prebrojavanju (ECA). Prema njemu, svaki od dva doma Kongresa odvojeno odlučuje koju će od dvije liste elektora prihvatiti. Trenutno republikanci drže Senat, a demokrate Zastupnički dom, ali prebrojavanje elektora sprovodi novi Kongres, koji će položiti zakletvu 3. januara.

Ako se Zastupnički dom i Senat ne slože, nije potpuno jasno šta se onda dešava.

Akt nalaže da bi trebali prevagnuti elektorski glasovi koje odobri izvršni organ države, ali nije jasno da li je to guverner ili neko drugi. Taj zakon nikada nije u potpunosti interpretiran, niti testiran.

Ključno je i ono što se šalje Kongresu. Ako postoji samo jedno podnošenje elektorskih glasova iz bilo koje države, taj podnesak se mora brojati, ukoliko ga ne odbiju oba doma Kongresa. Ako ih ima, recimo, dva – jedan koji se zansiva na imenovanju elektora od strane državnog zakonodavnog tijela i drugi na osnovu glasanja stanovnika koje možda ima potpis guvernera – Kongres će morati da odredi koji podnesak važi.

A statut za to je, kako kaže Foli, veoma „neuredan”.

– Kad Predstavnički dom želi da krene u jednom pravcu a Senat u drugom, stvari se komplikuju… Statut je najbolje gledati kao sredstvo koje obezbjeđuje pravilo koje može djelovati čudno ljudima… tu ideju da ako Senat kaže jedno a Predstavnički dom drugo, koji god (podnesak) da je potpisao guverner, taj će prevladati, zaključuje Foli, dodajući da su takvi razvoji dešavanja i dalje daleki.

(Aldžazira – RSE – Blic – RTV – Bi-Bi-Si)

---

Guverner Pensilvanije: Najvažnije je da imamo tačne rezultate
Brojanje glasova je još u toku u Pensilvaniji, a guverner Tom Volf kaže da se broji oko tri miliona glasačkih listića, što toliko može odložiti rezultat da, kako navodi, „možda ni danas nećemo znati rezultate”, prenosi Ci-En-En.

Pensilvanija je jedna od devet država u kojima Si-En-En još nije predvidio pobjednika.

– Najvažnije je da imamo tačne rezultate, čak i ako to traje malo duže nego što smo navikli. Više od 200 godina podržavali smo i jačali našu posvećenost osnovnoj pravičnosti i pravnom postupku. Potpuno vjerujem da ćemo i mi slično dočekati ovaj trenutak i učiniću sve što je u mojoj moći da rezultati budu pošteni i da se svaki glas prebroji – rekao je Volf na konferenciji za novinare.


Poziva pristalice da doniraju novac za pravnu bitku
Demokratski kandidat na predsjedničkim izborima u SAD Džo Bajden pozvao je pristalice da daju finansijski doprinos akciji njegove kampanje za zaštitu izbora u slučaju moguće pravne bitke.

– Da bismo osigurali da se svaki glas prebroji pokrećemo najveću akciju za zaštitu izbora. Zato što Donald Tramp neće odrediti ishod ovih izbora, već građani Amerike, naveo je Bajden na Tviteru.

Kandidatkinja za potpredsjednicu SAD Kamala Haris takođe je na Tviteru pozvala pristalice da doniraju novac, prenosi Si-En-En.

– Tramp je sinoć zaprijetio da će ići na sud da spriječi prebrojavanje svih glasova, ali naša kampanja je spremna da uzvrati. Naš rad bi mogao da traje nedjeljama i treba nam vaša pomoć. Možete li da donirate pet dolara za Bajdenov fond za borbu? – napisala je ona.

Ishod američkih predsjedničkih izbora još je neizvjestan, a prebrojavanje glasova i dalje traje.


Kapelo: Rano je za Vrhovni sud SAD
Predsjednik američke fondacije „Halijard misija” Džon Kapelo smatra da su brojne prepirke između kandidata na predsjedničkim izborima u SAD obilježili ovogodišnji izborni proces, uz konstataciju da je preuranjeno da se govori da će se pitanje budućeg predsjednika rešavati pred Ustavnim sudom SAD jer je, kako je naglasio, proces brojanja još u toku.
Neodgovorno je i prerano, kaže Kapelo za Tanjug da se već priča o Vrhovnom sudu.
– Hajde da prebrojimo glasove i da vidimo šta će se dešavati. Čak ni ne znam koje pitanje će biti postavljeno pred Ustavnim sudom SAD kada još nije okončano ni brojanje glasova – kaže Kapelo komentarišući za Tanjug to što je aktuelni američki predsjednik Donald Tramp već saopštio da će se obratiti Vrhovnom sudu SAD, a Džo Bajden izjavio da je njegov pravni tim spreman da se bori pred tim sudom.